Підтримка
www.wikidata.uk-ua.nina.az
Gejge lskij rajon azerb Goygol rayonu administrativna odinicya na zahodi Azerbajdzhanu Administrativnij centr misto GejgelGejgelskij rajonazerb Nerimanov rayonu 8 serpnya 1930 azerb Xanlar rayonu 29 listopada 1938 azerb Goygol rayonu 25 kvitnya 2008 Adm centr GejgelKrayina AzerbajdzhanNomernij znak 25Naselennya povne 60 890 osib 2014 Plosha povna 1183 km Visota maksimalna 1358 m minimalna 1358 mData zasnuvannya 8 serpnya 1930Gubernator dVebsajt goygol ih gov azKod ISO 3166 2 AZ GYGVikishovishe maye multimedijni dani za temoyu Gejgelskij rajonIstoriyaRajon sho nazivavsya Narimanovskim rajonom z centrom u selishi Yelenendorf stvoreno 8 serpnya 1930 roku 1938 roku Narimanovskij rajon perejmenovano na Hanlarskij a centr rajonu Yelenendorf na misto Hanlar 25 kvitnya 2008 roku misto Hanlar perejmenovano na Gejgel a rajon na Gejgelskij Administrativnim centrom rajonu ye misto Gejgel Gejgel zasnovano 1819 roku nimeckimi poselencyami z Korolivstva Vyurtemberg pid nazvoyu Helenendorf Buli pobudovani vulici z budinkami v nimeckomu stili shkola dityachij sadok muzichna shkola Golovnu budivlyu ninishnogo zavodu agrarnoyi promislovosti buduvali yak vinorobnyu brati Fohrer yaki zajmalisya virobnictvom vina i konyaku Gejgelskij rajon roztashovanij u girskij i peredgirskij zoni na zahodi Azerbajdzhanu za 364 km vid mista Baku Jogo najvisha tochka 3724 metri nad rivnem morya Gejgelskij rajon mezhuye z Samuskim rajonom na pivnochi z Geranbojskim na shodi z na pivdni z na zahodi z Shamkirskim na pivnichnomu zahodi i z mistom Gyandzha na pivnochi Plosha stanovit 935 700 km2 naselennya 63 000 osib NaselennyaZa radyanskimi perepisami 1939 ta 1959 rokiv bilshist naselennya rajonu stanovili virmeni Popri virmensku bilshist i spilnij kordon z inshimi teritoriyami vklyuchenimi do Nagirno Karabaskoyi avtonomnoyi oblasti pid chas yiyi stvorennya cej rajon yak i susidnij Shaumyanivskij ne uvijshov do yiyi skladu Protyagom radyanskogo periodu virmenske naselennya rajonu skorochuvalosya Pislya priyednannya do Hanlarskogo rajonu 1959 roku rivninnogo Safaraliyevskogo rajonu naselenogo perevazhno azerbajdzhancyami azerbajdzhanci stanovili bilshist naselennya ob yednanogo rajonu Vnaslidok Karabaskogo konfliktu virmeni sho zalishalisya v rajoni musili pokinuti ridni miscya Nini naselennya rajonu praktichno povnistyu stanovlyat azerbajdzhanci Rik Virmeni Azerbajdzhanci Rosiyani Nimci Vsogo1939 27 316 63 5 9191 21 4 2212 5 1 2706 6 3 43 0461959 16 845 51 7 13 063 40 1 1348 4 1 32 5921970 16 247 22 6 52 499 72 9 1707 2 4 71 9911979 13 975 18 2 60 158 78 5 1208 1 6 76 628Administrativni okrugiU Gejgelskomu rajoni 27 administrativno teritorialnih odinic misto Gejgel 5 mist i 39 sil sered yakih Balchili Gushgara Chajli Molladzhallilli i Topalhasanli KlimatKlimatichni pokazniki Gejgelskogo rajonu variyuyutsya zalezhno vid visoti Vologij subtropichnij klimat dominuye i suprovodzhuyetsya holodnim napivposushlivim teplim vologim kontinentalnim i garyachim vologim kontinentalnim Serednorichna temperatura v rajoni stanovit 12 4 C serednorichna kilkist opadiv 424 mm PrirodaGejgel i 7 identichnih ozer Maralgol Zaligol Aggol Shamligol Ordekgol Dzhejrangol i Garagol roztashovani na teritoriyi rajonu Ozero Gejgel roztashovane na peredgir yi gori Kapaz na visoti 1556 m Dovzhina ozera stanovit 2450 m a jogo shirina 595 m najglibsha tochka 95 m Maralgol roztashovane na visoti 1902 metri nad rivnem morya Vono maye ploshu 23 gektari z najglibshoyu tochkoyu 60 metriv Ozero otochene subalpijskimi lukami Osnovnimi richkami sho protikayut po rajonu ye Kurekchaj i Richka Kurekchaj najdovsha z dovzhinoyu 108 km Druga za dovzhinoyu richka Gyandzhachaj z dovzhinoyu 98 kilometriv Richki perevazhno vikoristovuyutsya dlya zroshennya Riven vodi u richkah zbilshuyetsya vlitku Pam yatkiNa teritoriyi rajonu roztashovana arheologichna pam yatka epohi neolitu Gillikdag sho buv kolis stoyankoyu pervisnih lyudej KulturaV rajoni ye 15 kulturnih centriv 41 biblioteka 2 muzichni shkoli 2 muzeyi muzejnij centr im Gejdara Aliyeva i muzej istoriyi ta etnografiyi a takozh 3 parki V rajoni ye nizka istorichnih budivel takih yak zamok na pivdni vid sela Zurnabad 12 e stolittya grobnicya sho vidnositsya do 16 go stolittya v seli Gushgara Hram Anayid 16 stolittya cerkva Svyatoyi Mariyi u seli Chajkend Nimecka lyuteranska cerkva 1854 1857 v Gejgeli cerkva Gavriyila 1674 r tosho InfrastrukturaV rajoni 5 mostiv mist Ag yakij vidnositsya do 12 stolittya v seli Topalhasanli na richci Gyandzhachaj mosti Birgozlu j Ikigozlu 16 e stolittya v seli Dozular i vidpovidno v misti Gejgol na richci Kurekchaj i Gyandzhachaj mist Uchgozlu 1896 rik u seli Uchtepe na Gyandzhachayi i Kam yanij mist z dvoma arkami Nacionalnij park GejgelNacionalnij park Gejgel buv zasnovanij u kvitni 2008 roku na bazi Derzhavnogo prirodnogo zapovidnika Gejgel stvorenogo 1925 roku na teritoriyah Gejgelskogo Geranbojskogo i administrativnih rajoniv Nacionalnij park Gejgel roztashovanij na visoti vid 1100 do 3065 metriv Vin maye zagalnu ploshu 12755 ga zokrema 6739 ga derzhavnogo zapovidnika Gejgel 1577 ga lisiv 3909 ga Gejgelskogo rajonu 300 ga Dashkesanskogo rajonu ta 230 ga Goranbojskogo rajonu V lisi nacionalnogo parku Gejgel ye 76 vidiv derev i chagarnikiv zokrema buk shidnij grab kavkazkij gachkuvati sosni berezi gostrolistij klen shipshina ozhina lishina zvichajna i mushmula Fauna Nacionalnogo parku vidriznyayetsya riznomanitnistyu kavkazki oleni kozuli borsuki lisovi koti soboli risi zajci bilki lisici yizhaki siri kuripki tosho Administrativnij ustrijV rajoni diye 30 municipalitetiv Municipalitet ohoplyuye Gejgel ta selishe Municipalitet Gadzhimelik ohoplyuye selishe Gadzhimelik Municipalitet Topalgasanli ohoplyuye selo Topalgasanli Municipalitet Molladzhalilli ohoplyuye selo Molladzhalilli Municipalitet Hagani ohoplyuye selishe Hagani Municipalitet Tulallar ohoplyuye selo Tulallar Municipalitet Chajkend ohoplyuye selo Chajkend Municipalitet Balchili ohoplyuye selo Balchili Municipalitet Nadil ohoplyuye selo Nadil ohoplyuye sela Girigli Gachagaya i Sarkar Municipalitet Dzhumshudlu ohoplyuye selo Dzhumshudlu ohoplyuye sela Gizildzha Danayeri i Yalgishlag Municipalitet Ashigli ohoplyuye selo Ashigli vya Keshkyu ohoplyuye sela Gushgara Bahramkend Samadli Municipalitet Alimadatli ohoplyuye selo Alimadatli ohoplyuye selo Uchtapa ta selishe Firuzabad ohoplyuye sela Toganli i Azgilli Municipalitet Shahriyar ohoplyuye selo Shahriyar Municipalitet Keremli ohoplyuye selo Keremli ohoplyuye selo selisha Ashagi Zurnabad i Gyandzha Municipalitet Uchbulag ohoplyuye selo Uchbulag Municipalitet Sarisu ohoplyuye selo Sarisu Municipalitet Garabulag ohoplyuye selo Garabulag Municipalitet Gushchu ohoplyuye selo Gushchu Municipalitet Chajli ohoplyuye selo Chajli Municipalitet Panahlilar ohoplyuye selo Panahlilar Municipalitet Dozular ohoplyuye selo Dozular Municipalitet Yeni Zod ohoplyuye selo Yeni Zod Municipalitet Mihajlovka ohoplyuye selo Municipalitet Gojchakend ohoplyuye selo Gojchakend Div takozhUrodzhenci Gejgelskogo rajonuPrimitkiStarovojtova G V Nacionalnoe samoopredelenie podhody i izuchenie sluchaev S V Vostrikov Karabahskij krizis i politika Rossii na Kavkaze Obshestvennye nauki i sovremennost 1999 3 Arhiv originalu za 5 grudnya 2013 Procitovano 12 chervnya 2020 Arhiv originalu za 5 grudnya 2013 Procitovano 12 chervnya 2020 Arhiv originalu za 5 grudnya 2013 Procitovano 12 chervnya 2020 Arhiv originalu za 5 grudnya 2013 Procitovano 12 chervnya 2020 Arhiv originalu za 20 sichnya 2022 Procitovano 12 chervnya 2020 Arhiv originalu za 2 zhovtnya 2018 Procitovano 12 chervnya 2020 Arhiv originalu za 23 sichnya 2022 Procitovano 12 chervnya 2020 Arhiv originalu za 27 veresnya 2018 Procitovano 12 chervnya 2020 Nacionalnyj park Gyojgyol opisanie foto Azerbajdzhan Gorod ne ukazanPosilannya
Топ